Na Cava na Papitaiso?

SARAVA/ROGOCA

Kena isau vakaivolatabu

Na papitaiso oya nona tabadromuci e dua ena wai. a Qori na ka e caka vei Jisu ena gauna a papitaiso kina ena dua na uciwai. (Maciu 3:13, 16) E va tale ga qori na turaga ni Iciopea ni a taroga ke rawa ni papitaiso ena gauna ratou yacova kina “e dua na tobu.”—Cakacaka 8:36-40.

Na ibalebale ni papitaiso

E vakatauvatana na iVolatabu na papitaiso ina veibulu. (Roma 6:4; Kolosa 2:12) Ni o papitaiso ena wai e vakaraitaka ni o sa vakamatea na nomu ivakarau makawa qai tekivutaka e dua na ivakarau ni bula vou ena nomu yalataki iko vua na Kalou. Na ituvatuva e vauci ena nona papitaiso e dua e ituvatuva ni Kalou me rawata kina na lewaeloma e savasava, e yavutaki ena nona vakabauta na isoro i Jisu Karisito. (1 Pita 3:21) E vakavulici ira kina nona tisaipeli o Jisu ni bibi mera papitaiso.—Maciu 28:19, 20.

Vakacava e kauta tani na ivalavala ca na papitaiso ena wai?

Sega. E vakavulica na iVolatabu ni sala ga ena vakasavasavataki kina noda ivalavala ca oya ena vuku ni dra i Jisu. (Roma 5:8, 9; 1 Joni 1:7) Me yaga na isoro i Jisu ena vinakati na vakabauta e cakacakataki, qori na nona saga me veisautaka nona ivakarau bula me salavata kei na ivakavuvuli i Jisu qai papitaiso.—Cakacaka 2:38; 3:19.

E ivakavuvuli vakaivolatabu na nodra papitaiso na gone?

Sega. Na vakasama ni nodra papitaiso na gone e sega ni laurai ena iVolatabu. Era dau “papitaisotaki” ira na gone dramidrami eso na lotu (nira vakamirika se sova e uludra na gone na wai) qai vakayacani ira. Na papitaiso e cavuti ena iVolatabu e caka ga vei ira e dodonu mera kila qai vakabauta “na itukutuku vinaka ni Matanitu ni Kalou.” (Cakacaka 8:12) E veisemati qori ena kena rogoci na vosa ni Kalou, ciqomi, qai laurai na veivutuni. Qori na ka e sega ni cakava rawa e dua na gone dramidrami.—Cakacaka 2:22, 38, 41.

E kaya na iVolatabu ni Kalou e raici ira na gone lalai era lotu vaKarisito mera savasava qai ka tabu e matana ena vuku ni nodra vakabauta na itubutubu. (1 Korinica 7:14) Ke vakatarai mera papitaiso na gone ena sega ni veiganiti me dua tale e lewai ira. b

Rai cala me baleta na papitaiso

Rai cala: Na kena sova se vakamiriki na wai vua e dua e okati tale ga me tabadromuci.

Ka dina: Na papitaiso kece e cavuti ena iVolatabu e tabadromuci. Kena ivakaraitaki, ni papitaisotaka na turaga ni Iciopea o Filipe, erau “sobu ruarua i wai” me caka na papitaiso. Ni oti ya “rau cabe mai wai.”—Cakacaka 8:36-39. c

Rai cala: E tukuni ena iVolatabu nira na okati ena vuvale na gonedramidrami ke ra papitaiso kece vakavuvale. Kena ivakaraitaki, e tukuni me baleta na ovisa ni valeniveivesu e Filipai: “E papitaiso sara, era papitaiso tale ga na lewe ni nona vuvale.”—Cakacaka 16:31-34.

Ka dina: Na ivolatukutuku me baleta na ovisa ni valeniveivesu e vakaraitaka ni o ira na papitaiso era kila na “vosa i Jiova” qai dua na ka nodra “marau.” (Cakacaka 16:32, 34) Qori e vakaraitaka ni o ira na gone dramidrami ena nona vuvale era sega ni papitaiso nira sega ni kila na vosa i Jiova.

Rai cala: E vakavulica o Jisu mera papitaiso na gone dramidrami nira na taukena na Matanitu.—Maciu 19:13-15; Marika 10:13-16.

Ka dina: A sega ni veivosakitaka tiko o Jisu na papitaiso ena gauna e cavuta kina na vosa qori. E kaya ga ni o ira era taukena na Matanitu ni Kalou e dodonu mera yalomalumalumu qai rawarawa ni vakavulici me vakataki ira na gone.—Maciu 18:4; Luke 18:16, 17.

a Na vosa vaKirisi e vakadewataki me “papitaiso” e kena ibalebale “me toni.” Raica na ivola Theological Dictionary of the New Testament, Volume I, tabana e 529.

b E kaya na ivola The International Standard Bible Encyclopedia, “e sega ni laurai e dua na tikina ena Veiyalayalati Vou na papitaisotaki ni gone.” Ia qori e vu mai na ivakarau “e cala qai vakatubutaki me baleta na papitaiso.” Ni qori na sala ga ena vakasavasavataki kina e dua mai na nona ivalavala ca.—Volume 1, tabana e 416-417.

c Ena ulutaga “Papitaiso (ena iVolatabu),” e kaya na ivola na New Catholic Encyclopedia: “E vakadinadinataki ena imatai ni senitiuri ni papitaiso e tabadromuci ena wai.”—Volume 2, tabana e 59.