Mani bungiakin te teei n uaa ae koro 60 te miniti bon te tai ae rangi ni kakawaki ibukina. Bukin tera? Bwa tiina ake a reitaki ma natiia n te tai ae kakawaki aei, a kona ni buoka iai ikawairaken ao rikiraken natiia. *

Tera ae e kaira te tina bwa e na tararuaa raoi natina ae e a tibwa bungia? E kabwarabwaraa te tia Rabakau ae Jeannette Crenshaw n te boki ae The Journal of Perinatal Education bwa birirakeni mwaitin te hormone ae te oxytocin n te rabwata “e kauekea te kan natinati iroun te tina imwin te bung, n arona ni kan tautaua natina, n tataraia, ao ni kammammaa.” Te hormone riki teuana ae nako naba n te tai aei “e buoka te tina bwa e na ataa ana namakin natina,” ao ni kakorakoraa te reitaki i marenaia. E aera ngkai e kakawaki anne?

E karika te reitaki ae kaan i marenan te tina ao natina ara tia Karikiriki ae tatangira ae Iehova ae te Atua. * E karaoiroa te Atua te Uea are Tawita ibukini kaotinakoana “man te biroto” ao n namakinan te mano raoi iroun tinana. E tataro ni kangai: “I katukaki i aan am tararua mangke I bungiaki, ko a kaman riki bwa Atuau mai biroton tinau.”—Taian Areru 22:9, 10.

IANGOA AEI: Ngkana ngaia bwa te Atua e karika aron te rabwata ae kamimi ae e na taraia raoi iai bwa e na tararuaa raoi natina te tina ao ni karekei kainnanona, tiaki te koaua bwa e bon tabeakinira te Atua ngkai ngaira ‘natina’?—Mwakuri 17:29.

E angareirei ni kangai Iesu Kristo are kinaa riki te tia Karikiriki: “Tiaki a kabooaki uoman mannikiba aika tibaaro n te maibibi ni mwane ae uarereke? Ma bon akea temanna i buakoia ae e na bwaka i aontano n aki ataaki iroun Tamami. A bane ni warekaki naba irannatumi. Mangaia ae tai maaku, bwa kam kakawaki riki nakoia tibaaro aika mwaiti.”—Mataio 10:29-31.

A karako i buakora aika kona n iaiangoi mannikiba aika uarereke, ao ti aki kona naba n ataa bwakan temanna mai buakoia. Ma e noriia n tatabeua nako Tamara are i karawa! E kakawaki riki te aomata ae tii temanna nakon te mannikiba, ao nakoia naba mannikiba aika mwaiti. E kangai te reirei ae mataata: Ko aki riai ni ‘maaka’ ae e na aki tabeakiniko te Atua. E rangi n tabeakiniko!

E karaui nanora ni kangai te Baibara

• “A mena matan Iehova n taabo nako, n tarataraiia akana buakaka ma akana raoiroi.”—TAEKA N RABAKAU 15:3.

• “A mena matan Iehova i aoia akana raoiroi, ao a uki taningana nakon tangia ni kani buokaki.”—TAIAN ARERU 34:15.

• “E na bati kimwareireiu n am tangira ae koaua, bwa ko a tia n nora karawawataau, ao ko mutiakina rawawatau ae korakora.”—TAIAN ARERU 31:7.

E kona n nakoraoi riki maiura ngkana ti ataia ae te Atua e tabeakina mweraoira ao e tataraira ma te tatangira? E boni konaa n aron ae e kabwarabwaraa Hannah, * mai Engiran ni kangai:

“E rangi ni bati te tai ae I namakinna iai bwa e aki tangirai Iehova ao a aki kaekaekaaki au tataro. I iangoia bwa e riki anne ibukini karakon au onimaki. I namakinna bwa I katuuaaeaki ke e a kaakaki taekau ibukina bwa I aki kakawaki. Irou e a aki tabeakinai te Atua.”

Ma e a aki ngkai manga nanououa Hannah ni kaineti ma tabeakinana ao tangirana iroun Iehova. Tera ae bita ana namakin? E taku neiei: “Bon te bitaki ae riki teutana imwin teutana. I uringa te kabwarabwara teuana man te Baibara n ririki aika bwakanako ibukin ana karea ni kaboomwi Iesu, are I a rangi n rotaki iai, ao e buokai bwa N na namakina te raunnano n ana tangira Iehova. A bwaabwaro rannimatau ngkana a kaekaaki au tataro, bwa I a ataia ae e bon tangirai Iehova. I reireinaki taekan riki Iehova, aroarona, ao ana namakin ibukira, man te ukeuke n reirei n te Baibara ao mani kaeani bobotaki ni Kristian. I a nora raoi ngkai ana boutoka ma ana tangira Iehova ibukira ni kabane, ao nanona ni kan tararuaira n tatabemanira nako.”

E kaunganano te bae taekinna Hannah. Ma ko na kangaa ni koaua raoi bwa e bon ota te Atua ao n uringi baike ko namakin? E na neneraki te titiraki aei n te kaongora ae imwina.