TERA am namakin ngkana ko iangoa rikirakem ni kara? A bati aika a namakina iai te tabeaianga, te raraoma ao te maaku naba. E riki aei ibukina bwa e irianaki te kara ni baika aki raoiroi n aroni kerikaakin raoiroin taraam, te aki konamaki, te mwamwaninga ao aoraki aika wenemaan.

Ma ni koauana, e kakaokoro aroni karaia aomata. A namakina te marurung raoi tabeman n aia tai ni kara. A a tia ni karekea buokaia tabeman ibukin aorakia aika wenemaan man rikiraken te rabakau ni bwainnaoraki. Ibukin anne, a a mwaiti aomata n taabo tabeua aika e a ananau riki maiuia ao ni marurung raoi.

Ma a tangiria ni kukurei angia aomata ngkai a a kara, e ngae ngke a kaaitara ma kangaanga aika irekereke ma te kara ke a aki. E na kangaa n reke aei? E irekereke karekean anne ma aroaroni maiura, tauraoira ao ara konabwai ni butimwaea te bitaki ni maiura. Ti na iangoi tabeua booto n reirei man te Baibara aika kakawaki ibukini buokara i aon itera aikai.

BWAINA TE NANORINANO: “E mena te rabakau irouia akana nanorinano.” (Taeka N Rabakau 11:2, BG) A kona ni kaineti taeka aika “akana nanorinano” n te kibuntaeka aei nakoia kaara ake a ataia bwa a aikoa kona ni karaoi bwaai ni kabane ake a taneiai ni kakaraoi. E taku Charles ae 93 ana ririki ae kaaini Brazil: “Ko na boni kara ngkana e ananau maium. Ko a aki kona ni manga riki n ataei.”

Ma e ngae n anne, e aki nanonaki ni bwainan te nanorinano bwa ti na karekei iango aika aki raoiroi n aron ae kangai: “I a kara ao ai bon akea te bwai ae I kona riki ni karaoia.” E kona ni kamamaara ingaingan nanon temanna te aeka n aroaro anne. E taekinaki ae kangai n Taeka N Rabakau 24:10, (BG): “Ngkana ko nimamate ni bongin te rawawata, Ao e karako korakoram.” N oneani mwin anne, e kaotiota te wanawana te aomata ae nanorinano ni bwainan te aroaro ae raoiroi ao ni karaoa ana kabanea n tamaroa.

E taku Corrado ae 77 ana ririki ae kaain Itare: “Ko riai ni bwaina te karaurau ngkana ko a kara bwa e aonga n teimatoa marurungim.” Eng, e kainnanoaki karaoani bitaki ngkana e a rikirake ni kara temanna. A bwaina te iangoraoi Corrado ma buuna ni kaineti ma karaoan tabeia man irirakin aia babaire ae a mwengaraoi iai bwa a aonga n aki namakina te korakai ngkana e a tairiki. E kawakina naba marurungina Marian ae 81 ana ririki ae kaaini Brazil. E taku: “I a bwaati arou ni kakaraurau. I boni motirawa teutana i marenan tabeu. I  bae n tekateka ke ni wenewene ni wareware ke n ongongora n te katangitang. I butimwaea ataakin ae I a aki kona ni karaoi bwaai n aron are I taneiai iai.”

BWAINA TE IANGORAOI: “I tangiriia naba aine bwa a na katamaroaia ni kunnikai aika tau, n te aro ae riai ma te iangoraoi.” (1 Timoteo 2:9) E nanonaki n taeka aika “kunnikai aika tau” bwa e na taraaraoi ao e na aki kamatauninga. E taku Barbara ae 74 ana ririki ae kaaini Kanata: “I kataia n taraa n itiaki ao n taraaraoi. I aki tangiria bwa N na taraaki ae I a kara ao n aki tabeakina aron taraakiu. E a manga taku Fern ae 91 ana ririki ae kaaini Brazil: “I kabooi au kunnikai aika boou n taai tabetai bwa I aonga ni kakukureiai.” Ao tera ae kona n taekinaki ibukia unimwaane? E taku Antônio ae 73 ana ririki ae kaaini Brazil: “I kataa au kabanea ni konaa bwa I aonga n taraa n itiaki ni bwainakini kunnikai aika tamaroa ao ni boou. E reitia riki n taku ni kaineti ma kaitiakan rabwatana: “I tetebotebo ao ni korobuai ni katoabong.”

N te itera are teuana, e kakawaki bwa ti na rarawa nakon raraomaeakinan taraakin tinanikura ike e a kona ni kairira bwa ti nang aki kaotiota “te iangoraoi.” E bwaina te iangoraoi ni kaineti ma kunnikai Bok-im ae 69 ana ririki ae kaaini Korea Maiaki. E taku: “I a ataia ae I a aki riai ni bwaini kunnikai tabeua ake I bwabwaini ngkoa ngke I roro n rikirake.”

BWAINA TE IANGO AE RAOIROI: “A bane ni bubuaka aia bong akana rawawata: Ma ane e kukurei nanona ao iai irouna te amarake ae akea tokina.” (Taeka N Rabakau 15:15, BG) Ngkana ko a kara, ko bae n rotaki n iango aika aki raoiroi ngkana ko ururinga marurungim ngke ko kairake ao baika bati ake ko kona ni karaoi ngkoa. Bon anne te bwai ae kona n riki. Ma e ngae n anne, kakorakorako n tokanikai i aon iango akanne. Ko kona ni mamaara ao ni bwara nanom ni karaoani baike ko kona ni karaoi ngkana ko kaatuua iaiangoan taai aika nako. E iaiangoi baika raoiroi Joseph ae 79 ana ririki ae kaaini Kanata. E taku: “I kataia ni kakukureiai ni karaoani baike I kona ni karaoi ma I aki nanokawaki ni baike I a aki kona ni karaoi.”

E kona ni buokiko te wareware ao te reirei bwa ko na bwaina te iango ae raoiroi ao ni karekei iango aika boou. Mangaia are bwaina te tauraoi n taai ake a kona n reke iai warekan ao reiakinani baika boou. E kakawara te tabo ni boki Ernesto ae 74 ana ririki ae kaaini Biribin n nori booki aika kakannongora. E taku: “I teimatoa ni kukurei rinanon au wareware bwa kaanga I a rinanon iai baika boou n aron te mwamwananga nakon taabo aika raroanako mani mwengau.” E karaoa naba te mwakuri ae kangaanga ae reiakinan te taetae teuana Lennart ae 75 ana ririki ae kaain Sweden.

BWAINA TE TITUARAOI: “Teimatoa n anganga ao ane kam na manga anganaki irouia aomata.” (Ruka 6:38) Karekea bwa anuam tibwaakin am tai teutana ao kaubwaim nakoia aomata. Ko na bon namakina te kimwareirei ni karaoan aei. E kakorakoraa Hosa ae 85 ana  ririki ae kaaini Brazil ni buokiia aomata e ngae ngke e uarereke ana konabwai ibukini mamaaran rabwatana. E taku neiei: “I tareboonia aomata aika aoraki ke ni bwara nanoia ao I kororeta nakoia. N tabetai, I kanakoi bwaintangira aika uarereke nakoia. I tatangiria naba ni kuuka ibukia aoraki.

Ngkana ti bwaina te tituaraoi, e kona ni manga kaungaia aomata bwa a na bwaina naba te tituaraoi. E taekina ae kangai Jan ae 66 ana ririki ae kaain Sweden: “Ngkana ko kaotiota te tangira nakoia aomata, a na kaotiota naba aia tangira nakoim.” Eng, e karikirakea te nano n tatangira ao ni kakaitau te aomata ae tituaraoi ao a kukurei iai aomata.

BWAINA TE IRAORAO: “Ane raure ma aomata ao e ukoukora ae tangiraki i rouna, Ao e un nakon te rabakau ni kabanea.” (Taeka N Rabakau 18:1, BG) Tai kariaia bwa ko na titiku tii ngkoe ao ni kabuingoingo, e ngae naba ngkana iai te tai ae ko tangiria n tiku tii ngkoe. E kukurei ni memena i buakoia raoraona Innocent ae 72 ana ririki ae kaain Nigeria. E taku teuaei: “I kukurei n ikoikotaki ma aomata aika kakaokoro aia ririki ni maiu.” E taku Börje ae 85 ana ririki ae kaain Sweden: “I kataia ni memena i buakoia rooro n rikirake. I namakina ae I a manga riki n ataei man norakini marurungia ao korakoraia.” Biririmoa ni kaoia raoraom nakoni mwengam n taai tabetai. E taku Han-sik ae 72 ana ririki ae kaaini Korea Maiaki: “Ti tatangiria ni kaoia raoraora aika kaara ao rooro n rikirake ngai ma buu ibukin te botaki ae uarereke ke te katairiki.”

A reitaki ma aomata te koraki aika bwabwaina te iraorao. E nanonaki iai bwa ko na aki tii tataetae ma ko na kakauongo naba. Kaotiota tabeakinaia aomata. E taku Helena ae 71 ana ririki ae kaaini Mozambique: “I bwaina te iraorao ma aomata ao I kaotiota naba karineaia. I kakauongo raoi nakoia bwa I aonga n atai aia iango ao baika a tangiri.” E a manga taku Jose ae 73 ana ririki ae kaaini Brazil: “A kukurei aomata ni mena i buakoia te koraki aika kakauongo raoi ae taekaia aomata aika kaotiota te nanoanga, tabeakinaia aomata, a anganga taeka ni kamoamoa n te tai ae riai, ao a bwaati aroni kangareaia aomata.”

Ko riai n ‘taorona am taeka’ ngkana ko kaota am iango. (I-Korote 4:6) Bwaina te iangoraoi ao te kaungaunga.

BWAINA TE KAKAITAU: “Kam na kaotiota ami kakaitau.” (I-Korote 3:15) Kaotiota am kakaitau ibukin tabeakinam ngkana ko buokaki. E ibuobuoki kaotan te kakaitau ni karikirakea te iraorao ae raoiroi. E taku Marie-Paule ae 74 ana ririki ae kaaini Kanata: “Ti a tibwa mwaing ngai ma buu nakon ara auti ae boou. A mwaiti raoraora ake a buokira ao ti rangi ni kakaitau ibukia. Ti kanakoi ara reta ni karabwarabwa nakoia ao ni kaoia tabeman n amwarake ma ngaiia.” E kakaitau Jae-won ae 76 ana ririki ae kaaini Korea Maiaki ibukini karekeani baona nakon te Tabo n Taromauri. E taku neiei: “I rangi ni kakaitau ibukin te ibuobuoki aei n te aro are I a iangoia bwa N na anganga te mwane teutana ibukini boon te bwaa. N tabetai, I katauraoi bwaintangira aika uarereke n irianaki ma reeta ni karabwarabwa.”

Ma ae kakawaki riki, bwaina te kakaitau ibukin te maiu. E kauringira te Uea ae wanawana are Toromon ni kangai: “Ba e raoiroi riki te kamea ae maiu nakon te raian ae mate.” (Te Minita 9:4, BG) Eng, ko boni kona ni kukurei ngkana ko n arom ni bwaina te aroaro ae eti ao n tauraoi ni butimwaei taiani bitaki.