“KAD me uhvati depresija, nemam volje ni za što. Ne da mi se raditi ni ono u čemu inače uživam. Po cijele bih dane samo spavala. Često mislim da me nitko ne voli, da ništa ne vrijedim i da sam na teret svima oko sebe”, kaže Ana. *

“Razmišljala sam o samoubojstvu. Nisam htjela umrijeti, ali jednostavno se više nisam željela osjećati ovako jadno. Inače sam brižna osoba, ali kad padnem u depresiju, nije mi stalo ni do koga i ni do čega”, kaže Julija.

Ana i Julija s depresijom su se počele boriti kad su ušle u tinejdžerske godine. Mnogi se mladi povremeno osjećaju bezvoljno, no Ana i Julija u depresiji su bile tjednima, pa čak i mjesecima. Ana kaže: “To je kao da upadneš u duboku mračnu rupu iz koje nema izlaza. Imaš osjećaj da ludiš, da više ne znaš tko si.”

Ana i Julija nisu jedine kojima depresija uništava život. Među mladima broj oboljelih od depresije sve više raste. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da je depresija “najčešći uzrok bolesti i nesposobnosti djece i tinejdžera u dobi od 10 do 19 godina”.

 Simptomi depresije, koja se može pojaviti tijekom odrastanja, uključuju poremećaje spavanja i apetita te promjene u težini. Često se javlja osjećaj očaja, beznađa, tuge i bezvrijednosti. Depresivnu osobu može se prepoznati i po tome što se povlači u sebe, teško se koncentrira ili ima poteškoća s pamćenjem, ima suicidalne misli ili čak pokuša učiniti samoubojstvo te pokazuje simptome nekih bolesti iako su svi njeni nalazi u redu. Kad liječnici posumnjaju na depresiju, obično traže čitav niz simptoma koji traju tjednima i osobi narušavaju svakodnevni život.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da “depresija proizlazi iz složenog spoja socijalnih, psiholoških i bioloških faktora”. U moguće razloge nastanka depresije možemo ubrojiti i sljedeće:

Tjelesni faktori. Depresija je često obiteljski problem, kao što je to slučaj i kod Julije. Dakle, geni mogu igrati određenu ulogu u razvoju bolesti, možda tako što utječu na kemijsku aktivnost mozga. Drugi tjelesni faktori koji mogu voditi do depresije uključuju kardiovaskularne bolesti, hormonalne promjene i zloupotrebu droge. Dugotrajno konzumiranje droge može pojačati depresiju, pa čak je i uzrokovati. *

Stres. Mala količina stresa može biti dobrodošla, ali kroničan ili prekomjeran stres štetan je u fizičkom i psihičkom pogledu. Emocionalno slabog, ranjivog tinejdžera stres može otjerati u depresiju. No točan uzrok depresije ostaje nepoznat i može uključivati niz faktora, kao što smo već i rekli.

 Okidači stresa i depresije kod tinejdžera mogu biti razvod ili razdvajanje roditelja, smrt voljene osobe, fizičko ili spolno zlostavljanje, teška nesreća, bolest ili poremećaj u učenju, naročito ako se dijete zbog toga osjeća odbačeno. Na dijete negativno mogu djelovati i previsoka očekivanja roditelja, primjerice u vezi s uspjehom u školi. Do depresije može dovesti i maltretiranje u školi, strah od budućnosti, emocionalno otuđivanje depresivnog roditelja te nestabilno ponašanje roditelja. Što tinejdžerima može pomoći da podnesu depresiju?

Umjerena i teška depresija obično se liječe lijekovima i uz stručnu liječničku pomoć. * Isus Krist je rekao: “Jaki ne trebaju liječnika, nego bolesni” (Marko 2:17). Bolest može zahvatiti bilo koji dio tijela, pa tako i mozak. U takvim situacijama korisno je promijeniti način života zato što to pozitivno utječe na ljudski um, a samim tim i na tijelo.

Ako boluješ od depresije, poduzmi sve što je u razumnoj mjeri moguće kako bi se brinuo za svoje fizičko i mentalno zdravlje. Naprimjer, zdravo se hrani, dovoljno spavaj i redovito vježbaj. Vježbanje oslobađa kemijske spojeve u mozgu koji ti mogu podignuti raspoloženje, povećati energiju i popraviti san. Ako je moguće, pokušaj prepoznati okidače depresije i prve znakove negativnog raspoloženja te razmisli kako reagirati kad se oni pojave. Razgovaraj s nekim u koga imaš povjerenja. Članovi obitelji i bliski prijatelji koji su ti spremni pružiti potporu mogu ti pomoći da lakše  podneseš depresiju i zadržiš je pod kontrolom. U dnevnik zapisuj svoje misli i osjećaje. To je pomoglo Juliji, koju smo spomenuli na početku. Što je najvažnije, potrudi se zadovoljiti svoje duhovne potrebe jer će to pozitivno utjecati na tvoje gledište o životu. Isus Krist je rekao: “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3).

Ana i Julija uvjerile su se u istinitost tih Isusovih riječi. Ana kaže: “Kad se bavim duhovnim aktivnostima, usredotočena sam na druge ljude, a ne samo na svoje probleme. To nije uvijek lako, ali puno sam sretnija kad se trudim tako postupati.” Juliji uvelike pomaže molitva i čitanje Biblije. Ona kaže: “Kad svoje srce otvorim Bogu u molitvi, puno sam mirnija. Biblija me uvjerava da sam dragocjena u Božjim očima i da mu je stvarno stalo do mene. Čitanje Biblije pokazuje mi da se mogu nadati boljoj budućnosti.”

Budući da nas je stvorio, Jehova Bog doista razumije kako odrastanje, životna iskustva i geni utječu na naše stavove i emocije. Zato nam daje potrebnu podršku i utjehu, naprimjer preko brižnih i suosjećajnih pojedinaca koji nas okružuju. Osim toga, imajmo na umu da će doći vrijeme kad će Bog iskorijeniti sve bolesti, i fizičke i psihičke. U Izaiji 33:24 stoji: “Nitko od stanovnika neće reći: ‘Bolestan sam.’”

Da, Biblija obećava da će Bog obrisati svaku suzu s naših očiju, da više neće biti smrti, ni tuge, ni jauka, ni boli (Otkrivenje 21:4). Kako su samo utješne te riječi! Ako želiš saznati nešto više o Božjem naumu s ljudima i Zemljom, posjeti našu stranicu jw.org. Na njoj možeš čitati izvrstan prijevod Biblije te poučne članke o raznoraznim temama, između ostalog i o depresiji.