Postoji mnogo savjeta o tome kako se nositi s tugom. Međutim, ne može se reći da su svi ti savjeti korisni. Naprimjer, neki kažu da nije dobro plakati ili na bilo koji način pokazivati osjećaje. Drugi pak potiču ožalošćene da čine upravo suprotno i da daju oduška svojim osjećajima. Biblija daje savjete koji su uravnoteženi i u skladu s najnovijim istraživanjima.

U nekim se kulturama smatra da muškarci ne smiju plakati. No trebamo li se sramiti ako zaplačemo, pa čak i ako to učinimo pred drugim ljudima? Psiholozi se slažu da je plakanje sastavni dio procesa tugovanja. A tugovanje nam može pomoći da s vremenom nastavimo sa svojim životom usprkos ogromnom gubitku koji smo doživjeli. S druge strane, potiskivanje tuge može imati štetne posljedice. Biblija ne podupire gledište da je pogrešno plakati kad je netko tužan ili da pravi muškarci ne plaču. Prisjetimo se Isusa. Iako je imao moć vratiti mrtve u život, nije se ustezao plakati pred drugima kad je umro njegov voljeni prijatelj Lazar (Ivan 11:33-35).

Tijekom procesa tugovanja često se mogu javiti napadaji ljutnje, posebno ako je voljena osoba umrla naglo i neočekivano. Ožalošćena osoba može osjećati ljutnju iz raznih razloga, naprimjer može se razljutiti ako čuje nepromišljene i neosnovane komentare nekoga tko uživa određeni ugled u društvu. “Imao sam samo 14 godina kad mi je umro otac”, kaže Mike, koji živi u Južnoafričkoj Republici. “Na pogrebu je jedan anglikanski svećenik rekao da Bog treba dobre ljude i da ih zato uzima prije vremena. * To me strašno razljutilo jer je moja obitelj silno trebala tatu. Otada su prošle 63 godine, a ja još uvijek osjećam bol zbog gubitka oca.”

A što reći o osjećaju krivnje? Kad netko neočekivano umre, ožalošćena bi osoba mogla razmišljati da se to možda ne bi ni dogodilo da je učinila ovo ili ono. Isto tako, možda se posljednji razgovor s preminulom osobom pretvorio u svađu. To bi moglo dodatno pojačati osjećaj krivnje.

Ako vas muči krivnja ili razdire ljutnja, nipošto nemojte potiskivati te osjećaje. Razgovarajte o tome s prijateljem koji će vas saslušati i pomoći vam da shvatite da se mnoge ožalošćene osobe bore s takvim iracionalnim osjećajima. Biblija nas podsjeća: “Pravi prijatelj ljubi u svako doba i brat postaje u nevolji” (Mudre izreke 17:17).

Naš Stvoritelj, Jehova, najbolji je prijatelj kojeg ožalošćena osoba može imati. Otvorite mu svoje srce u molitvi jer se “on brine za vas” (1. Petrova 5:7). On obećava da će svi koji to učine osjetiti u svom umu i srcu “mir Božji koji nadilazi svaku misao” (Filipljanima 4:6, 7). Dopustite Bogu da vas utješi svojom Riječi, Biblijom, i da vam pomogne zaliječiti rane. Napravite popis utješnih biblijskih redaka. (Vidi popratni  okvir.) Bilo bi dobro i da neke od njih naučite napamet. Tako biste imali o čemu razmišljati, što je  posebno korisno noću kad ste sami i ne možete spavati (Izaija 57:15).

Jednom 40-godišnjem muškarcu, kojeg ćemo nazvati Josip, nedavno je umrla voljena supruga, koja je bolovala od raka. Josip kaže da je ponekad jako usamljen. No tada mu pomaže molitva. On kaže: “Kad se molim Jehovi, ne osjećam se usamljeno. Često se probudim usred noći i ne mogu više zaspati. Tada čitam utješne misli iz Biblije, razmišljam o njima i kažem Bogu sve što mi je na srcu. Nakon toga osjećam spokoj i nevjerojatan mir, moje misli i srce preplavi osjećaj smirenosti te mogu ponovno zaspati.”

Vanessa je mlada žena kojoj se majka razboljela i umrla. I ona je osjetila da molitva ima veliku moć. Ona kaže: “Kad mi je bilo najteže, samo sam zazivala Božje ime i plakala. Jehova je uslišio moje molitve i uvijek mi davao potrebnu snagu.”

Neki stručnjaci savjetuju onima koji tuguju da se zaokupe pomaganjem drugima ili da se bave nekim društveno korisnim radom. To im može pružiti radost i ublažiti tugu koju osjećaju (Djela apostolska 20:35). Mnogi ožalošćeni kršćani uvjerili su se da pomaganje drugima donosi veliku utjehu (2. Korinćanima 1:3, 4).