Prvo izdanje prijevoda Novi svijet izašlo je u šest svezaka, a prvi od njih objavljen je 1950. Neki imaju određene zamjerke na taj prijevod a ili dovode u pitanje njegovu točnost zato što su određeni reci prevedeni drugačije nego u ostalim prijevodima Biblije. Pročitajte tri glavna razloga zašto se taj prijevod donekle razlikuje od drugih.

•   Točnost. Prijevod Novi svijet temelji se na najnovijim istraživanjima stručnjaka te na najpouzdanijim starim rukopisima. Za usporedbu spomenimo prijevod King James Version iz 1611. U izradi tog prijevoda koristili su se rukopisi za koje se utvrdilo da nisu ni točni ni stari koliko rukopisi na temelju kojih se prevodio Novi svijet.

•   Vjerno prenošenje izvornika. Prijevod Novi svijet vjerno prenosi izvornu poruku koja je zapisana pod Božjim nadahnućem (2. Timoteju 3:16). Mnogi prevoditelji nisu vjerodostojno prenijeli izvorni tekst Božje Riječi jer su svoj prijevod željeli prilagoditi ljudskim predajama. Naprimjer, Božje ime Jehova zamijenili su titulama kao što su Gospodin ili Bog.

•   Doslovnost. Neki prijevodi Biblije preslobodno prevode njenu poruku. Za razliku od njih prijevod Novi svijet doslovno prevodi tekst dokle god prijevod nekog izraza ne zvuči nerazumljivo ili ne prenosi krivi smisao. U neke prijevode koji parafraziraju izvorni biblijski tekst umetnuta su ljudska gledišta ili su iz njih izostavljene važne pojedinosti.

 Biblijske knjige. Biblije koje su nastale pod okriljem Rimokatoličke crkve te pravoslavnih crkava sadrže takozvane apokrifne knjige. Međutim, te knjige nisu uvrštene u židovski kanon, a vrijedno je zapaziti kako u Bibliji stoji da su upravo Židovima bile “povjerene svete objave Božje” (Rimljanima 3:1, 2). Stoga je sasvim razumljivo što Novi svijet i mnogi drugi suvremeni prijevodi Biblije ne sadrže apokrifne knjige.

 Biblijski reci. Neki prijevodi Biblije sadrže retke i rečenice koji se ne nalaze u najstarijim biblijskim rukopisima, no prijevod Novi svijet ih izostavlja. Budući da su ti reci naknadno dodani u biblijski tekst, mnogi ih prijevodi izostavljaju ili stavljaju napomenu da se oni ne pojavljuju u najmjerodavnijim biblijskim rukopisima. b

 Razlike u odabiru riječi. Doslovan prijevod ponekad nije jasan ili navodi na krivi zaključak. Uzmimo za primjer Isusove riječi koje su zapisane u Mateju 5:3. Taj redak u Jeruzalemskoj Bibliji glasi: “Blago siromasima duhom.” I neki drugi prijevodi prenose sličnu misao (Stvarnost/Kršćanska sadašnjost; Šarić; Raspudić). Mnogima doslovan prijevod tog retka nije jasan, a neki čak misle da je Isus tim riječima želio istaknuti vrijednost poniznosti ili siromaštva. Međutim, Isus je zapravo govorio o tome da su istinski sretni oni koji su svjesni da im je potrebno Božje vodstvo. U prijevodu Novi svijet smisao Isusovih riječi točno je prenesen, pa taj redak glasi: “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). c

•   U pismu od 8. prosinca 1950. uvaženi prevoditelj i izučavatelj Biblije Edgar Johnson Goodspeed ovako je prokomentirao prvi svezak prijevoda Novi svijet: “Zanima me vaše misionarsko djelo svjetskih razmjera i vrlo mi se sviđa prirodan, jasan i živopisan prijevod. Koliko ja mogu posvjedočiti, on otkriva izuzetno širok spektar utemeljenog znanja i pomnog istraživanja.”

•   Allen Wikgren, profesor s jednog čikaškog sveučilišta, naveo je prijevod Novi svijet kao primjer suvremenog prijevoda koji nije “prepisan”, nego za mnoge retke ima vlastita rješenja koja su doista kvalitetna (The Interpreter’s Bible, svezak I, stranica 99).

•   U vezi s prijevodom Novi svijet (grčki dio Biblije) britanski analitičar Biblije Alexander Thomson napisao je: “Očigledno je da je ovaj prijevod djelo vrsnih i nadarenih stručnjaka koji su nastojali u najvećoj mogućoj mjeri u engleskom jeziku izraziti pravi smisao grčkog teksta” (The Differentiator, travanj 1952, stranica 52).

•   Iako smatra da su u prijevodu Novi svijet neki reci prevedeni na neuobičajen način, pisac Charles Francis Potter rekao je: “Prevoditelji koji su željeli ostati anonimni nesumnjivo su prevodili najbolje grčke i hebrejske rukopise, i to stručno i točno” (The Faiths Men Live By, stranica 300).

•   Robert McCoy smatra da prijevod Novi svijet ima vrlo specifičnih, ali i izuzetno dobrih rješenja. Svoj osvrt zaključio je riječima: “Ovaj prijevod Novog zavjeta pokazuje da među pripadnicima te zajednice [Jehovinih svjedoka] ima stručnjaka koji su u stanju vješto svladati mnoge poteškoće povezane s prevođenjem Biblije” (Andover Newton Quarterly, siječanj 1963, stranica 31).

•   Profesor Samuel MacLean Gilmour ne slaže se s prijevodom nekih redaka u prijevodu Novi svijet, ali priznaje da su njegovi prevoditelji “vrsni poznavatelji grčkog jezika” (Andover Newton Quarterly, rujan 1966, stranica 26).

•   Osvrćući se na prijevod Novi svijet koji je uvršten u Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures profesor Thomas Winter napisao je: “Odbor za prevođenje koji je želio ostati anoniman načinio je dosljedan i točan prijevod, koji je u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama” (The Classical Journal, travanj/svibanj 1974, stranica 376).

•   Godine 1989. profesor Benjamin Kedar-Kopfstein, izučavatelj hebrejskog jezika iz Izraela, dao je sljedeću ocjenu prijevoda Novi svijet: “U svojim lingvističkim istraživanjima hebrejskog biblijskog teksta i njegovih prijevoda često se služim engleskim prijevodom Novi svijet. Pri tome se uvijek iznova uvjerim da je to djelo odraz iskrenih nastojanja da se čitatelju omogući što točnije razumijevanje teksta.”

•   Nakon usporedne analize devet najčitanijih engleskih prijevoda Biblije Jason David BeDuhn, profesor religijskih znanosti, napisao je da je prijevod Novi svijet “najtočniji od svih uspoređivanih prijevoda”. Premda mnogi bibličari, kao i ljudi općenito, smatraju da su odstupanja od uobičajenog načina prevođenja koja se javljaju u prijevodu Novi svijet posljedica vjerskih stavova njegovih prevoditelja, profesor BeDuhn izjavio je: “Većina razlika nastala je zato što prijevod Novi svijet doslovnije i konzervativnije, a samim tim i točnije, prevodi izvorni tekst Novog zavjeta” (Truth in Translation, stranice 163 i 165).