Ino ty Raha Rehafe ty Baiboly Miomba ty Hakirizin-drano Magneran-tane?
Mipay rano malio ty ndaty tsikiraidraike mba hiveloma’e. Izao ty fampitaoagne nirehafe i António Guterres, Sekretera Jeneraly ty Firenena Mikambagne: “Manjeke ty tsy fahampean-drano magneran-tane. Noho ze anto’e zay le miatreke olagne lahibey tikagne.” Ndaty agnarivo’e tapetrisa magneran-tane ty tsy mahazo rano malio.
Fa tsy hijale rano sasa vao o ndatio? Sa lava ho sahiran-drano avao? Ino ty rehafe ty Baiboly?
Ino ty raha ampitamae ty Baiboly miomba ty fomba hahazoan-drano?
Rehafe ty Baiboly fa tsy hisy sasa o hakirizin-dranò amy ty hoavy. Tsy hanahiragne sasa ty fipaliagne rano malio amy izay.
“Hisy renerano ty amo o lemake mangirikitàgneo. Hisy sakasaka hitiria ty bararata ty amo o tane fatrambeio agne sady hisy loharano ty amo o tane maikeo agne.”—Isaia 35:6, 7.
Nagnino tika ro afake matoky ty raha ampitamae ty Baiboly? Dineho ty pitsopitso’e rehafe ty Baiboly miomba ty namorognagne ty tane toy.
Ino ty rehafe ty Baiboly miomba ty tane toy naho ty fiodikodigna o ranò?
“Tsy tihoe tsy misy dika’e ty namboara’e [Andrianagnahare] aze [ty tane toy] fa namboare’e mba hitobohagne.”—Isaia 45:18.
Nisy fomba nataon’Andrianagnahare mba hampisy rano ty tane toy, amy izay azo iaignagne ty etoy.
‘Akare’e [Andrianagnahare] o entogneo, sady manjare oragne naho zono i raha rey. Irey ty ampanjaré i rahogney oragne, le mifitsefitse amo o ndatio.’—Joba 36:27, 28.
Naho atao amy ty rehake tsotra, le manoro ty raha voajagnahare nataon’Andrianagnahare mba hahavy o ranò tsy ho lany o andine’e iohoe. Mivalike entogne ty rano boake ambone tane ey naho boake an-driake ey, le manjare oragne. Le izay ty fomba ahazoa o ndatio naho o bibio rano malio.—Mpitoriteny 1:7; Amosa 5:8.
“Homeako oragne amy ty fotoa’e vata’e nareo sady hataoko mahavokatse ty tane toy, le hamoa iaby ze hatae an-tonda ey.”—Levitikosy 26:4.
Nampitamà o Israelitao ty Andrianagnahare fa hitahy iareo. Amy ty maha mpambole iareo le homea’e rano agnate ty fotoagne lava iareo amy izay mahavokatse. Oni’e soa fa mipay ranon’oragne o voleo mba hivokara’e.
Tsy ho ela, le hanao ty raha fa natao’e tamo o Israelitao an-tane etoy ty Andrianagnahare. (Isaia 30:23) Amy izao, noho ty tsy fisia ty ranon’oragne, le mihamanjeke ty hasaro-drano amy ty tane ila’e agne. Inogne ty vahaolagne hafa omea ty Baiboly miomba o hakirizin-drano amy izaò?
Hanao akore ty hiafarà o tsy fisian-dranò?
Rehafe ty Baiboly fa i Fanjakàn’Andrianagnaharey ty hamaha ze olagne mampijale ty tanentikagne toy, agnisa izay o tsy fisian-dranò. (Matio 6:9, 10) Fitondram-panjakagne raike an-dagnitse agne, hanjaka magneneke ty tane toy o Fanjakàn’Andrianagnahare zao. (Daniela 2:44; Apokalypsy 11:15) Hanao ze raha tsy vita o fanjakàn’olombelogneo o Fanjakàn’Andrianagnahare iohoe. Agnisa izay ty hamoagne ty anto’e mahavy o tsy fisian-dranò.
Olagne: Agnisa ty tsy maha tomombagne i fiodikodignan-dranoy, ty fiovaovà ty toets’andro. Izay ty mahavy ty hain-tane, ty ranobey, ty oram-bey naho ty fiakara o riakeo.
Vahaolagne: Hahere i Fanjakàn’Andrianagnaharey amy ty pilasi’e ze kila raha nisimba amo o tontolo iaignagneo, amy izay mihasoa indraike ty tane toy. Izao ty fampitamàn’Andrianagnahare: “Ataoko vaovao ze kila raha.” (Apokalypsy 21:5) Hisy rano malio o tane maikeo, le ho afake hiaignagne soa ndra ty toeragne tsy azo itobohagne amy izao aza. (Isaia 41:17-20) Hifehe ty hery ty natiora ka ty Fanjakàn’Andrianagnahare ambane fitariha i Jesosy.
Nahavita nampijanogne tiobey tambone tane etoy ty Jesosy. Agnisa ty nampisehoa’e i hery nimean’Andrianagnahare azey zay. (Marka 4:39, 41) Tsy hisy sasa o loza arake ty natiorao naho fa hanjaka ambone tane etoy ty Kristy, i Mpanjaka ty Fanjakàn’Andrianagnaharey. Ho voaro naho hilamin-tsaigne o ndatio sady tsy hatahotse, ndra ino ndra ino raha miseho.
Olagne: Tsy mandineke ty voka-draty ty raha atao’e o ndatio naho orin’asao, hafarà o ranò naho o reneranò mihamaloto sady mihamisìke.
Vahaolagne: Naho fa hagnalio ty tane toy ty Andrianagnahare, le agnisa ty holiove’e ka o reneranò naho o riakeo. Ho paradisa ty tane toy. Izao ty irehafa ty Baiboly aze: “Hifale ty tane fatram-bey naho ty tane maike, le hirebeke ty lemake maike sady ho feno folera.”—Isaia 35:1.
Ino ty hanjò ze ndaty tsy midare o tontolo iaignagneo ndra o mpiara-belogne ama’eo? Mampitamà ty Andrianagnahare fa “hamonovono ze manimba o taneo.”—Apokalypsy 11:18, fagnamarehagne ambane peje; Ohabolana 2:21, 22.
Olagne: Tsy miasa arake ty toko’e ho ie o loharanò, le izay ty mahavy o ranò ho lanilany fahatane.
Vahaolagne: Hanao ty zoton’arofon’Andrianagnahare “an-tane etoy” i Fanjakàn’Andrianagnaharey fa tsy hanao ty sitra-po o ndaty tea tegnao. (Matio 6:9, 10) Hagnomey fampianaragne fanjaka hoahy o ndatio i Fanjakàn’Andrianagnaharey. Hoe ty Isaia 11:9: a “Hahafantatse i Jehovah ty tane toy.” Handrisike o ndatio hikarakara ty tane toy naho ze raha ama’e eo ty fahafantara o ndatio i Jehovah naho ty hatea iareo Aze vaho ty raha finoro’e.
Naho tea’o ty hahatrea tie ino ty hatao i Fanjakàn’Andrianagnaharey, le henteo ty lahatsoratse tihoe “Inona no Hataon’ny Fanjakan’Andriamanitra?”
Henteo amy Baiboly ao ty Isaia toko faha- 35, le vakio ao ty hagnovàgne ty tane toy ho paradisa.
Henteo ty video tihoe Ino ty Anto’e Namorognan’Andrianagnahare ty Tane Toy?, le ianaro tie ino ty fikasan’Andrianagnahare hoahy ty tane toy naho o ndatio.
a I Jehovah ty tahinan’Andrianagnahare. (Salamo 83:18) Henteo ty lahatsoratse tihoe “Ia o Jehovah zao?”